Fraternity/Baranjsko bratstvo, 2004–2007.

Kako funkcioniraju ideje / riječi koje su u povijesnom razvoju u početku ideali, da bi kroz ostvarenje postale neka vrsta zadatosti i prisile sve do njihova pražnjenja u običnoj frazi i dekorativnom obliku

Fraternity          

Logo, crvena majica, akril boja

Fraternity

Fotografije grupe učesnika kolonije u majici

Fraternity

Fotografije grupe učesnika kolonije u majici

Fraternity

Instalacija, kolonija Baranja, 2004.

Fraternity

Prezentacija projekta, Galerija AŽ, Zagreb, 2007. (naslovna strana interaktivne prezentacije u PowerPointu)

Fraternity

Prezentacija projekta, Galerija AŽ, 2007, razgovor s učesnicima projekta

U vrijeme Baranjske kolonije 2004 godine, gdje se okupilo dvadesetak umjetnika, izveo sam akciju foto snimanja učesnika kolonije u crvenim majicama i crvenoj kapi. Na majici je bio ručno ispisan tekst "Fraternity".

Godine 2007.za izložbu u Galeriji AŽ od videa snimaka koje su bile snimljene tokom održavanja kolonije izrezao sam sekvence koje predstavljaju video portrete učesnika.

Također sam snimio razgovore sa učesnicima postavljajući im tri pitanja:

  • Što misliš o ideji bratstva među ljudima?
  • Što misliš o ideji bratstva među umjetnicima?
  • Da li bi se ono što se događalo 2004. na koloniji u Baranji moglo nazvati "Privremeno bratstvo"?

* * *

Umjetničkom akcijom Fraternity Marijan Molnar postavlja dva osnovna pitanja. Prvo, kakav je danas odnos prema tom mitološkom fenomenu? Odnosno je li moguće taj, toliko iznevjereni pojam u bilo kojem smislu upotrijebiti? Je li moguće konkretizirati načelo kojem bi se smjelo biti odgovoran bez straha od zlouporabe?

Drugo, kako stvari stoje kad se ideja bratstva prebaci u svijet umjetnosti? U svijet paralelna postojanja, u svijet simbola, intime, nematerijalnosti.

No, činjenica da autor u umjetnički postupak kreće polazeći od svog unutarnjeg svijeta, obrazlaže sustav koji tamo vlada i shodno tome tumači okolnosti života koje mu se događaju, zapravo je tek jedna od mogućnosti. Jer, s druge strane, vrlo je prisutno mišljenje kako je umjetnost opravdana ukoliko je društveno angažirana, ako ima za cilj doprinijeti uspostavi općeg boljitka.

Oba su puta, naravno, legitimna, no bitno ih razlikuje subjektivna hijerarhija odgovornosti spram onog što podrazumijevamo pod umjetničkim načelom. Slijedom toga nije moguće nominalno svrstavanje umjetnika s iste strane barikade, pa ni postojanje "općeumjetničkog bratstva".

To međutim ne znači da je iz prostora umjetnosti prognan svaki oblik povezivanja. Mogući bi temelj bratstva trebao biti oslobođen pretenzije, dakle onaj koji u sebi nema konkretnog motiva. Njegova je apsurdnost mjera njegova morala.

Boris Greiner, iz deplijana izložbe "Fraternity/Baranjsko bratstvo", Galerija AŽ, 2007.