Što je (tu) umjetnost?

Isprintane rečenice su izjave umjetnika, odgovor na pitanje: što je umjetnost?

Rečenice su to u kojima se razmišlja o umjetnosti, njenom smislu, značenju i važnosti. Izbor umjetnika je iz kruga ljudi koje poznajem i sa kojima surađujem te je taj izbor u velikoj mjeri subjektivan.

Polazi se od konstatacije o "kraju umjetnosti" (smrti), od teze (Hegel) da je umjetnost izgubila onaj povijesni značaj koji je imala prije. S druge strane sve može biti umjetnost. U  rasponu raznolikih i kontradiktornih shvaćanja umjetnosti ovaj individualni čin (izjava umjetnika) dolazi  kao činjenica  i svjedočanstvo jednog vremena  povijesno situiranog u rascjepu između ovih krajnosti.

[...]

Umjetnik postavlja pitanje "Što je umjetnost?" brojnim suvremenim umjetnicima, kako navodi u tekstu predgovora "umjetničkim istomišljenicima". Na zidovima galerije izloženi su printevi odgovora. Odgovori su različiti, više ili manje opsežni, više ili manje poetični, na gotovo svi  izražavaju stav o umjetnosti kao mogućnosti drugoga i otvaranja drugačijeg prostora, prostora vrlo humanog pomaka i izmaknutosti iz uobičajene životne proizvodne mašine. U skladu s tim, na postavljeno pitanje Ivan Kožarić odgovorio je kako je "Umjetnost je uvijek nešto drugo", Siniša Labrović tvrdi kako je  "umjetnost je život koji lovi rep svog smisla", a Tomislav Pavelić ističe kako je "umjetnost je zadnja linija obrane putem osobnog izričaja".

Josipa Bubaš, iz recenzije izložbe, 2014.